Restitucijska grabež Teslinog muzeja

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

U mnogim bivšim socijalističkim zemljama još uvijek nisu riješeni brojni sporovi oko (nekadašnje) državne imovine. Uz privatizaciju, država se rasterećuje svoje imovine restitucijom (denacionalizacijom) vlasništva bivšim predsocijalističkim vlasnicima. U Srbiji se u tom procesu već desetljećima nalaze šume, poljoprivredna i građevinska zemljišta, stanovi, poslovni prostori, a ponekad i javni objekti od velike društvene važnosti, primjerice bolnice. U potonjim je slučajevima, kad se utvrdi da na takav javni objekt prijašnji vlasnik ili nasljednik polaže pravo, logičnije da se ne vrši restitucija u naturi, nego isplatom odštete. Međutim, to neće biti slučaj s jednim poznatim beogradskim muzejom.

Zgrada u kojoj je trenutno smješten Muzej Nikole Tesle trebala bi biti vraćena nasljednicama, trima daljnjim rođakinjama predratnog vlasnika. Genčićeva kuća u Beogradu, inače i spomenik kulture, rad arhitekta Dragiše Brašovana, dovršena je 1929. godine, a poslije Drugog svjetskog rata, pedesetih godina prenamjenjuje se i postaje Muzej Nikole Tesle. Zalaganjem Teslinog nećaka i političara Save Kosanovića 1951. godine svi su osobni predmeti Nikole Tesle prenijeti iz New Yorka u Beograd. Potom ih je Kosanović poklonio državi i završili su u muzeju. Sada se svi ti eksponati – urna s Teslinim pepelom, tisuće originalnih dokumenata, fotografije, knjige, nacrti, uređaji i slično – moraju seliti na novu lokaciju.

Novi Muzej Nikole Tesle bit će dio puno većeg kompleksa (uz “najveći naučno-istraživački centar na ovim prostorima”) i smješten u zgradu stare električne centrale na Dorćolu koja je važan objekt industrijske baštine, ali poprilično zapušten i na posve neatraktivnoj lokaciji (za razliku od sadašnje). Osoblje muzeja izjavilo je za BIRN da ne zna kako će se i kada ova preinaka dogoditi i strahuju, poučeni nekim prijašnjim iskustvima obnove prostora kulturnih i znanstvenih institucija, da bi to moglo potrajati. S obzirom da muzej svake godine bilježi veliku posjećenost (oko 100.000 posjetitelja), bivši direktor i sadašnji savjetnik muzeja Vladimir Jelenković je upozorio da ne bi trebali “stvoriti vakuum između institucije koja savršeno funkcionira i nečega što je dobra ideja, ali čemu bi trebalo dugo vremena da se realizira”. Nadu da će situacija ipak biti brzo riješena ulijeva činjenica da je Tesla percipiran kao nacionalni ponos pa možda u cijelom procesu muzej prođe bolje nego, recimo, neke bolnice.