Slavonija kao porezna oaza?

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Izvještaji o lošoj demografskoj slici i s njom povezanim “poražavajućim brojkama” neprestano kruže hrvatskim medijima. Kad se na tu temu piše, ne može se promašiti Slavoniju, opustošenu hrvatsku regiju iz koje ljudi bježe trbuhom za kruhom. Povod novoj demografskoj panici bio je početak školske godine i činjenica da su hrvatske osnovne škole izgubile 2.139 prvašića u odnosu na prošlu upisnu godinu. I tu se, naravno, izdvaja Slavonija jer su pojedina njena naselja upisala znatno manje djece u škole i “izgubila” čitave razrede. Nedavno su objavljeni i podaci iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske prema kojima se može vidjeti da je u najistočnijoj slavonskoj županiji, već u prvih sedam mjeseci ove godine odande otišlo više ljudi nego u cijeloj prošloj godini. Da se poslužimo “poražavajućim brojkama”, do kraja srpnja ove godine podnesen je 2.581 zahtjev za prijavu privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske, dok je u prošloj godini ukupno prijavljeno 2.425 takvih odlazaka. Stvarna je brojka još poraznija jer svi odlasci zasigurno nisu prijavljeni policiji.

Prislonimo li povećalo na sam “istok istoka”, na primjeru županjske Posavine možemo objasniti genealogiju demografskog egzodusa slavonskih naselja. Tri su godine otkada smo pisali o dugogodišnjem propadanju županjske industrije, a već su tada nezaposlenost i ekonomske migracije bile najvidljivija posljedica ekonomskog pustošenja s početka devedesetih. S time povezan negativni demografski trend samo se pojačavao pa je u prošloj godini Županja zabilježila najviše privremenih odlazaka – službeno 791. Kao i u svim ostalim slavonskim gradovima i naseljima, više nema golemih državnih industrijskih pogona koji su osiguravali radna mjesta lokalnom stanovništvu pa se “spas” vidi jedino u privatnim, nerijetko stranim, investicijama koje bi otvaranjem radnih mjesta zadržale domaću radnu snagu unutar regije.

Gotovo svaki tekst iz ovog dobro razrađenog žanra kojeg pratimo na stranicama najpoznatijeg slavonskog glasila, Glasa Slavonije, počet će zabrinutim tonom, a završiti blagim optimizmom koji ulijevaju najavljeni EU-projekti i vjera u razvoj poduzetničke klime. U tom kontekstu pojavio se komentar vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića na posljednje informacije iz županijskog policijskog ureda. On poziva Vladu “da poslodavce koji će otvoriti nova radna mjesta na tom prostoru oslobodi poreza i na taj ih način stimulira i motivira za zapošljavanje mladih ljudi” te smatra da “nerazvijena područja trebaju imati drugačiji tretman kojim će se potaknuti njihov razvoj”. S potonjim se možemo složiti, ali drugačiji tretman prije svega trebao bi se odnositi na stanovnike koje ta nerazvijenost direktno pogađa, a ne na firme koje jedva čekaju da s još više manevarskog prostora mogu iskoristiti njihovu bijedu.