Novac ispred zdravlja: visoko zagađenje zraka u Albaniji

Foto: AFP / Gent Shkullaku
Foto: AFP / Gent Shkullaku

Zbog specifičnog historijskog razvoja, Albanija je bila i ostala jedna od najmanje industrijaliziranih zemalja Europe. Znatno zakašnjela modernizacija, a onda i višedesetljetna izolacija zemlje, omogućili su razvoj tek skromnih proizvodnih kapaciteta, koji su dugo služili samo za zadovoljenje lokalnih potreba. No to, paradoksalno, ne znači da je Albanija izbjegla negativne zdravstvene i okolišne posljedice industrijskog doba. Prema podacima koje je objavila Europska agencija za okoliš, zagađenost zraka u Albaniji je među najvišima u Europi i prošle je godine od posljedica izloženosti tom zagađenju umrlo preko dvije tisuće osoba. Situacija je osobito teška u Tirani i Korči, iako iz različitih razloga.

U glavnom albanskom gradu ključni problem je promet: ceste, koje su originalno zamišljene za pješake i bicikle, sada su krcate autima. U Albaniji je do 1990. bilo vrlo malo automobila (isključivo u javnom vlasništvu), jer nije postojala domaća proizvodnja, a uvoz je bio vrlo ograničen. No otada uvoz privatnih automobila raste, posebno polovnih i tehnički neispravnih vozila, koja uz to troše najlošije gorivo na kontinentu. U Korči je pak problem grijanje. Taj planinski grad jedno je od hladnijih mjesta u Albaniji. A, unatoč domaćim izvorima plina, glavno gorivo za grijanje je ilegalno posjećeno drvo iz okolnih šuma, s obzirom da je struja većini preskupa. Prošle je godine vlada postrožila zakone kako bi spriječila ilegalnu sječu, ali za sad nema naznaka da je u tome polučila uspjeh, jer je jeftino gorivo egzistencijalna nužda, a ne izbor.

No daleko od toga da su albanski problemi uvjetovani samo historijskim nasljeđem: unatoč ovim poražavajućim podacima, vlada je nedavno najavila novi projekt koji će znatno doprinijeti daljnjem zagađenju zraka. Prošlog tjedna potpisan je ugovor o gradnji spalionice otpada s kompanijom registriranom u Nizozemskoj. To je već treći takav pogon u zemlji otvoren u posljednjih nekoliko godina koji će otpad koristiti kao gorivo za proizvodnju električne energije i za to dobivati velika sredstva od države. Novi projekt je naravno izazvao prosvjede lokalnog stanovništva zabrinutog za svoje zdravlje. No premijer Edi Rama je na kritike odgovorio rečenicom: “ne radi se o zagađenju, već o biznisu, radnim mjestima i ekonomskom razvoju”.

Čini se kao savršena parola sustava kojem je privatna zarada ispred javnog zdravlja.