rad
Hrvatska
vijest

Jaz u plaćama između Istoka i Zapada: Hrvatska diktira trendove

Foto: AFP / Elvis Barukčić

Savez samostalnih sindikata Hrvatske jučer se priopćenjem obratio medijima. Priopćenje, koje je dosta medija prenijelo, zapravo je sažetak istraživanja koje je proveo Bela Galgozci u okviru Europskog sindikalnog instituta, a koje je objavljeno u časopisu Social Europe. Istraživanje je nastojalo utvrditi trendove u razlici u plaćama između zapadnih zemalja Europske unije (EU15) i onih kasnije integriranih, istočnih.

Trend bi se ugrubo mogao ovako ocrtati: do 2008. godine i izbijanja globalne ekonomske krize bili su uočljivi sitni pomaci ka konvergenciji plaća na Istoku i Zapadu, no od 2008. jaz se postepeno produbljuje. Ipak treba istaknuti da Istok nije baš homogena cjelina. Taj trend vrijedi za većinu zemalja, ali ne za sve. Također, postoje i velike razlike u plaćama među zemljama Istočne Evrope: dok se, na primjer, U Sloveniji prosječna plaća nalazi na gotovo 60% prosječne plaće zemalja EU15, bugarska prosječna plaća je puno niža i iznosi tek 17% prosječne plaće u EU15.

Konsenzus sindikata i centralne banke

Kako ističe Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske sindikalne konferencije ETUC čiji je i SSSH član, neminovno je da razlike u troškovima života i razini produktivnosti utječu na visinu plaća, ali bez obzira na to, jaz je prilično šokantan. No, ono što nas posebno zanima, a ujedno predstavlja i razlog zašto je SSSH prenio istraživanje, jest pozicija Hrvatske. Naime, Hrvatska je rekorder u spomenutom trendu nakon 2008. godine. Dok je tada prosječna plaća iznosila 43% prosječne plaće u EU15, sada iznosi samo 37%.

Također, valja naglasiti da ovi rezultati istraživanju nisu plod nekakve pristrane sindikalne optike. Sličan trend zabilježila je i Hrvatska narodna banka (HNB). Na prošlomjesečnom predstavljanju analize HNB-a, guverner Boris Vujčić je istaknuo da se u proteklom periodu u Hrvatskoj dogodila interna devalvacija (zapravo fensi izraz za snižavanje plaća) od 25%, da je produktivnost rasla znatno brže od mase plaća i da je hrvatsko tržište rada puno fleksibilnije nego što se pretpostavljalo.

Ako ništa, sada barem znamo dešifrirati društvenu iluziju: BDP i izvoz rastu, a standard ne. U čemu je trik?