Konzum nije iznimka

Foto: AFP
Foto: AFP

Sapuničasti karakter sve očitijoj propasti Agrokora davali su prije svega politikantska podbadanja i moralistička kritika njegova bivšeg vlasnika. Sva se kritika mahom svela na dvorac i sumnjive financijske izvještaje. Kao što uglavnom biva u ovakvim situacijama, osvježenje donosi suvisla ekonomska analiza. Ovaj put u obliku analize stanja maloprodajnog sektora u Hrvatskoj koju je izveo Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta, a široj publici približio Zdenko Korda s T-portala.

Ključni rezultat analize koja je obuhvatila 10 maloprodajnih lanaca s 43,6% tržišnog udjela je taj da demonizirani Konzumov model poslovanja uopće nije iznimka. Visoka zaduženost i niska likvidnost te produžavanje rokova otplate i prebacivanje tereta na dobavljače obilježavaju poslovne modele mnogih maloprodajnih lanaca, pogotovo onih u domaćem vlasništvu. Svi trgovački lanci, osim Kauflanda, Lidla i dm-drogerie markta, imali su u 2015. godinu koeficijent zaduženosti veći od 0,5, što se smatra graničnom razinom. Također, problemi se očituju i u tekućoj likvidnosti, odnosno omjeru između kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza. I po pitanju zaduženosti i tekuće likvidnosti, u najgoroj situaciji je bio Konzum, no i mnogi drugi također su daleko od povoljne situacije.

U analizi se ističu dva ključna razloga lošeg stanja u hrvatskoj maloprodaji u odnosu na prosjek Europske unije. Proizvodnost rada u sektoru, mjerena prometom po zaposlenom, u hrvatskim je trgovina manja za 42% od EU prosjeka. Kao razlog se ističu niska kupovna moć i niska razina potrošnje. Još je gora situacija s profitabilnošću mjerenom bruto maržom, tj. s dobiti iz prodaje nakon što se odbiju troškovi poslovanja i nabave. U bruto marži po zaposlenom zaostajemo 57,6% u odnosu na europski prosjek. U analizi se navodi da sektor očekuje nova koncentracija koja je započela Sparovim preuzimanjem Bille, a trebala bi se, u kontekstu restrukturiranja Agrokora, nastaviti novim valom preuzimanja i spajanja.