Makedonija: “otklonjene prepreke” za formiranje vlade

Foto: AFP / Robert Atanasovski / Predsjednik Đorđe Ivanov (desno) uručuje mandat Zoranu Zaevu (lijevo)
Foto: AFP / Robert Atanasovski / Predsjednik Đorđe Ivanov (desno) uručuje mandat Zoranu Zaevu (lijevo)

Zoran Zaev, predsjednik makedonskih socijaldemokrata (SDSM) napokon je od predsjednika države Đorđa Ivanova dobio mandat za sastav nove makedonske vlade, dva dana prije isteka posljednjeg desetodnevnog roka.

Nakon više mjeseci odbijanja uručivanja mandata koaliciji socijaldemokrata i albanskih stranaka, Đorđe Ivanov, pod žestokim pritiskom međunarodne zajednice uz optužbu za destabilizaciju Balkana, zaključio je kako su otklonjene prepreke za sastavljanje nove vlade pod kormilom Zorana Zaeva. Ivanov je naime smatrao kako je koalicija između socijal-demokrata i albanskih stranaka neprincipijelna, kako Zaev daje Albancima prevelike ustupke (npr. mjesto predsjednika Sobranja i dvojezičnost svugdje, a ne samo u područjima gdje čine etničku većinu) i kako bi posljedice toga u konačnici bile katastrofalne za Makedoniju jer bi se raspala i izgubila dio svog teritorija u korist Albanije. Ovim argumentima, od mjeseca marta držao je zemlju u talačkoj poziciji istovremeno prekoračivši svoja ustavna ograničenja. Ustavom naime nije propisano da predsjednik može uskratiti mandat parlamentarnoj većini iako jeste propisano da predsjednik ima dužnost održavati ustavni poredak. Međutim, albanske stranke već su provele više mandata u koaliciji s matičnom strankom predsjednika VMRO-DPMNE-om, pa tada nije bilo briga o raspadu zemlje zbog ustupaka Albancima. Također, ni Zaev ni koalicija nisu odstupili od niti jedne točke svog dogovora, tako da je nejasno koje su to “prepreke otklonjene”. Rekli bismo da se ništa nije promijenilo od marta do danas, osim VMRO-DPMNE-ovog neuspjelog pokušaja izazivanja izvanrednog stanja i slanja vojske na ulice Makedonije upadom u parlament 27. aprila ove godine. Taj se ekstremni pokušaj u konačnici VMRO-u odbio od glavu jer je slika raskrvavljene glave Zorana Zaeva obišla svijet nakon čega je pritisak međunarodne zajednice na Ivanova dodatno narastao. Podsjetimo, VMRO čini sve kako bi se održao na vlasti i tako izbjegao brojne pravosudne procese protiv svojih članova.

Istina je međutim da je SDSM ustupio nešto veće privilegije albanskim strankama, no tvrdnje o raspadu zemlje su destabilizirajuće, nepravedne i u konačnici instrumentalizirane s ciljem sprječavanja prijenosa vlasti sa VMRO-DPMNE-a. Za destabilizaciju i kršenje ustavnih ovlasti Ivanova je optužilo njemačko ministarstvo vanjskih poslova na što je predsjednik reagirao burno i pretjerano uzvrativši da je njemačka ambasadorica u Makedoniji sramota za zemlju. Destabilizirajući faktor predstavlja i srpski premijer, uskoro predsjednik Aleksandar Vučić koji baš kao i drugi istaknuti političari njegove stranke smatraju da Albanci planiraju Veliku Albaniju. Neovisno o neostvarivim imperijalističkim željama pojedinih nacionalističkih skupina Aleksandar Vučić koristi makedonsku situaciju da bi se obračunao s emancipacijom Kosova čiju neovisnost i dalje ne priznaje. Na taj način djeluje suprotno od onoga što proklamira: sebe kao jamca stabilnosti na Balkanu. Činjenica je da su srpski političari loše reagirali na makedonsku krizu pokušavši je iskoristiti za vlastite nacionalističke interese ne vodeći računa o diplomatskim incidentima koje na taj način proizvode. S obzirom na važnost Srbije u regionu, nije neobično da je jedno od prvih vanjskopolitičkih pitanja na koje je Zaev morao odgovoriti bilo upravo ovo. A reagirao je dosta pametno i smireno kazavši kako je bilo neugodno slušati srpske optužbe koje su narušile odnose ovih dviju zemalja, no da je spreman početi raditi na popravljanju tih odnosa. Hoće li Aleksandar Vučić primiti ispruženu ruku ili će reagirati arogantno kao što inače reagira bit će istovremeno i njegov prvi diplomatski vanjskopolitički test u novoj funkciji predsjednika Srbije.