klima
Hrvatska
vijest

Inina katastrofa u Siriji

Foto: Ina

Tijekom posljednja dva dana, svi hrvatski mediji objavili su uznemirujuću vijest kako je takozvana Islamska država (ISIL) uništila naftno polje ranije pod koncesijom Industrije nafte (Ina), nacionalne kompanije pod kontrolom mađarskog MOL-a. Riječ je o nalazištu Hajan u blizini grada Palmire u Siriji u kojem je Ina od 2005. godine izvlačila sirijsku naftu. Taj je posao bio rezultat ugovora koji su kompanija i sirijska vlada potpisale još 1998. godine. Sirijska je vlada naime pokušavala nadoknaditi nedostatak kapitala za istraživanje nafte i plina prepuštanjem nalazišta kompanijama koje ulože u potragu za izvorima. Ina je pomalo iznenađujuće doista pronašla nekoliko nalazišta u području koje se ranije smatralo manje atraktivnim. Domaći su mediji tada euforično objavljivali kako je Ina “treći igrač na tamošnjem tržištu”, koji konkurira gigantima Totalu i Shellu.

Sve je neočekivano propalo u veljači 2012. godine. U gotovo svim medijima danas se tvrdi kako je Ina jednostrano prekinula koncesiju i napustila Siriju zbog “sigurnosne situacije”, odnosno iz straha od tamošnjeg rata. No medijske arhive pamte sasvim drugačiju istinu. Ina je naime Siriju napustila vrlo nevoljko, tek nakon izravne naredbe, odnosno zabrane vlade da nastavi svoje poslovanje u toj zemlji. Uprava se tada ispričala svojim partnerima navodeći “razloge koji su izvan kontrole kompanije”. Ti razlozi bili su naravno odluka Europske unije da prestane priznavati vladu Bašara al-Asada, zbog čega su i europske kompanije (uključujući i one iz zemalja kandidatkinja) bile pod velikim pritiskom da prekinu svaki kontakt i komunikaciju s njom. Područje oko Ininih polja nije bilo neposredno izloženo sukobima tih godina.

Nove neizvjesnosti

Svojevremeno se procjenjivalo kako Ina u Siriji mjesečno zarađuje između pet i sedam milijuna dolara. Ne čudi stoga što je uprava bila skeptična oko vladine namjere da se aktivno uključi u tamošnji sukob. Vlada Zorana Milanovića još je krajem 2011. godine kao službenu sirijsku vladu priznala izvjesno “Sirijsko nacionalno vijeće” smješteno u Istanbulu, očekujući skori pad Asada i uspostavu prijelazne vlade. Kako bi ubrzala takav razvoj događaja, hrvatska je vlada pod američkim pritiskom svojevremeno “donirala” velike količine oružja, za tada nepoznatu namjenu. Njihova je namjena međutim brzo otkrivena: oružje donirano Amerikancima i transportirano prema Saudijskoj Arabiji i Jordanu počelo se pojavljivati u inventaru različitih grupa sirijskih pobunjenika da bi naposljetku, ironično, najvećim dijelom završilo u rukama ISIL-a, organizacije koja je demolirala Inina postrojenja.

U međuvremenu, sirijska “vlada” u Istanbulu sasvim je ispala iz igre, a većina zemalja razmišlja o tome da ipak rehabilitira Asada (sada znatno kompromitiranijeg zločinima) i zadovolji se nekim kompromisnim rješenjem u sklopu mirovnog procesa. Lako je moguće da bi se nakon sklapanja tog mira sve moglo vratiti na “business as usual”. Osim naravno za Inu, čije su glavne investicije prije koji dan otišle u dim i vjetar, i to svega mjesec dana nakon najave kako bi se kompanija “mogla vratiti u Siriju”. Kako će definitivan gubitak tog postrojenja utjecati na namjeru vlade da privatizira Hrvatsku elektroprivredu (HEP) koristeći kao izgovor želju da ponovno preuzme kontrolu nad Inom ostaje da se vidi.