Novi bugarski Zakon o antiterorizmu daje vojsci široke ovlasti u slučajevima terorističkih napada, javlja Sofia Globe. Bugarski parlament odobrio je nakon drugog čitanja zakon kojim se uvode brojne nove mjere, poput primjerice, ograničenja broja prepaid sim kartica (dozvoljeno će biti do 10) koje neki pojedinac može posjedovati, a vršit će se i kontrola internetskog prometa.
Također su proširene ovlasti za osnove hapšenja ljudi, kao i mogućnosti pretraživanja njihovih osobnih stvari, automobila i provjeravanja identiteta. Strože provjere identiteta vršit će se nad svima koji budu prolazili kroz vojne kontrolne točke ili bilo koja druga strateški važna mjesta. Kontrola identiteta vršit će se ne samo provjerom dokumenata, nego i putem traženja potvrda od drugih osoba koje poznaju pojedince u pitanju, a koje su same već prošle sigurnosnu provjeru.
Vojska će moći ulaziti u kuće građana bez prethodno pribavljenog sudskog naloga i bez dozvole vlasnika kao i u slučaju kada vlasnik nije kod kuće. U slučajevima “krajnje nužde”, moći će koristiti fizičku silu i vatreno oružje. Hapsit će se moći sve koji uznemiruju javni red i mir “i predstavljaju druge evidentne opasnosti”, a ne samo osobe osumnjičene za terorizam. Period nadgledanja takvih osoba ograničen je na tri godine.
Nakon što je donijela Zakon, bugarska vlada tek kreće u izradu strategije za borbu protiv radikalizacije i terorizma kao i izradu “Nacionalnog antiterorističkog plana”. S obzirom na to da je tijelo na čije savjete računa sigurnosna agencija, ne treba imati prevelika očekivanja od plana sprječavanja radikalizacije: on se naime gotovo sigurno neće povezivati sa socioekonomskim statusom građana, kao što se vrlo vjerojatno neće uopće propitivati sami ekonomski ili društveni uzroci radikalizacije. Umjesto toga, još jedna vlada, još jednom, pristupa modelu nepotrebnog i pretjeranog naoružavanja s tobožnjim ciljem zaštite javne sigurnosti. Nije li upravo ovaj model javne sigurnosti više-manje isto ono što se prigovaralo palim realsocijalističkim režimima?