rad
tema

Sveučilište u Splitu: raskorak između zastarjelih planova i nabujalih potreba

Foto: Sveučilište u Splitu / Zgrada triju splitskih fakulteta otvorena u vrijeme ministra znanosti obrazovanja i sporta Vedrana Mornara

Pitanje prostornih kapaciteta Sveučilišta u Splitu ponovno je nedavno došlo na dnevni red najavom aktualnog ministra znanosti obrazovanja i sporta kako će se za potrebe ove institucije kupiti nova zgrada. No, aktualni planovi datiraju iz vremena kada su prostorne potrebe splitskog sveučilišta bile skromnije no danas, a ni sam plan za organizaciju kampusa ne odgovara prostornim potrebama današnjeg razvoja grada Splita.

Sveučilište u Splitu i tamošnji Filozofski fakultet Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja mjesečno plaćaju oko 11 tisuća eura (preciznije 11.197,35) za najam prostorija gdje se održava nastava Odsjeka za filozofiju, pedagogiju, povijest i sociologiju. Godišnje, riječ je o zaradi od oko 135 tisuća eura (134.468, 2 eura) ili 1.023.576,34 kuna. I tako unatrag barem pet godina sudeći prema ugovorima koje smo dobili.

Naime, portal Bilten zatražio je još početkom godine ugovore između ustanova visokog obrazovanja i ove crkvene organizacije kako bi se utvrdilo o kolikom iznosu je riječ. Prostorije popularno zvanog Klerikata Filozofski fakultet iznajmljuje od 2009. godine, kada su mediji pisali o nepostojanju ugovora između ovih institucija s obzirom i na činjenicu da je tada nova “crkvena” zgrada započela s radom, odnosno iznajmljivanjem bez uporabne dozvole. Od tada do danas, u očekivanju izgradnje objekta unutar Sveučilišnog kampusa na Visokoj, Filozofski fakultet boravi u zdanju čija je prvotno namijenjena za smještaj, a ne održavanje nastave. Profesori tako imaju urede visokog standarda opremljene kadom i kupatilom.

“Taj ugovor neće biti potpisan iduće godine”, uvjerava nas dekan Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir. Kako nam je objasnio, postoje dva scenarija: jedan je da Sveučilište kupi zgradu Brodomerkura koja se nalazi u blizini kampusa i tamo smjesti Filozofski fakultet, rješenje o kojem se već u više navrata spekuliralo, a drugi da usele u prostor u Livanjskoj ulici gdje je sad rektorat, što je pak sudeći na veličinu zgrade “tijesno” rješenje.

Nedočekano rješenje

U prilog dekanovim željama idu i izjave ministra obrazovanja, znanosti i sporta Pave Barišića koji je prošlog utorka gostujući u Splitu najavio kako će se proračunskim sredstvima pokušati kupiti zgrada Brodomerkura u kojoj će biti smješten Filozofski fakultet, sada razbacan na više gradskih lokacija. O kojim iznosima je riječ, novi ministar ovom prilikom nije želio spekulirati, no ova najava nije novog datuma, još u svibnju rektor Splitskog sveučilišta Šimun Anđelinović iznio je plan po kojem bi kupnja Brodomerkurove upravne zgrade na Poljičkoj cesti, nedaleko od sadašnjeg kampusa, bila jeftinije rješenje od gradnje novog zdanja. Naime, on je tada rekao kako bi nova zgrada koštala oko 240 milijuna kuna, dok bi kupnja Brodomerkurove iznosila nekih 90 milijuna kuna.

No od obećanja do realizacije dug je put kako nam je početkom ove godine izjavio dekan Jakir: “Živo se sjećam kako me je sad već davne 2006. godine ondašnji dekan, u razgovorima vezano za moj dolazak na Odsjek za povijest upravo osnovanog Filozofskog fakulteta u Splitu, uvjeravao (a doista mislim da je i sam u to vjerovao) da će za godinu dana, najviše dvije, početi izgradnja nove zgrade fakulteta na Sveučilišnom kampusu, i da će ta nova zgrada najkasnije 2009. godine biti dovršena… Uglavnom, 2010. godine ishođena je građevinska dozvola, a Sveučilište u Splitu je tijekom 2012.-2013. godine zatražilo sredstva za financiranje izgradnje zgrade Filozofskog fakulteta na području kampusa Visoka. Postoji važeća Potvrda glavnog projekta za izgradnju zgrade Filozofskog fakulteta (investitor Sveučilište u Splitu) ali, koliko sam upoznat, još uvijek neki imovinsko-pravni odnosi u neposrednoj blizini predviđene zgrade Filozofskog fakulteta nisu definitivno riješeni, a predstavnici Grada Splita su znali isticati problem nedostatka novčanih sredstava za otkup/naknadu zemljišta”. U tom vremenu, fakultet se još uvijek uzdao da će biti smješten na prostoru sveučilišnog kampusa na Visokoj gdje svoje zgrade još čekaju Pravni i Kineziološki te Umjetnička akademija.

GUP i kapaciteti drugih fakulteta

U međuvremenu, Kineziološki fakultet, koji je prošle godine upisao 75 studenata od ove godine je uselio u još dodatnih 700 m2, gdje se dosad nalazio Kemijski fakultet preseljen u kampus prošle godine zajedno s Prirodoslovno-matematičkim te Pomorskim fakultetom. Zbog čega je ovaj fakultet imao prednost pred Filozofskim kojeg godišnje upisuje 250 studenata i čije iznajmljivanje znatno opterećuje budžet Sveučilišta, dekan Filozofskog fakulteta nije želio komentirati, kao ni rektor Anđelinović koji nam je uskratio odgovor o logici dinamike preseljenja fakulteta na kampus. No da Kineziološki fakultet s kampusom ne računaju dogledno vrijeme, vidljivo je iz odgovora njihove dekanice Đurđice Miletić.

“Želja generacija kineziologa, pa tako i moja, je da sve ovo… bude na jednoj lokaciji. Hoće li će to biti na kampusu i kada, značajno premašuje mogućnosti KIFST i nadilazi strateške planove samo KIFST…Ovo pitanje prikladnije je postaviti upravi Sveučilišta”. No Sveučilište osim šturog i nemuštog odgovora odbija odgovoriti na dodatna pitanja koja smo im postavili.

Susretljiviji nisu bili ni na Pravnom fakultetu smještenom u zgradi koja je u njihovom vlasništvu, a nalazi se na atraktivnoj lokaciji šireg centra. Na naš upit kada se planira preseljenje na kampus i što namjeravaju sa zgradom u Ulici Domovinskog rata, nisu nam odgovorili. Ni do dekana Umjetničke akademije Matea Perasovića, koja također djeluje na nekoliko lokacija, nismo uspjeli doći.

Zbog svega navedenog ostaje poprilično nejasno zbog čega se onda Sveučilište priopćenjem nakon završetka javne rasprave obrušilo na izmjene GUP-a koje predviđaju legalizaciju objekata na prostoru namijenjenom za izgradnju sveučilišnog kampusa. Zanimalo nas je o kojim se zgradama radi i o kojem području je riječ. “Vaš upit trebalo bi uputiti administraciji Grada Splita. Grad ima sve relevantne podatke jer je prijedlog za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada njihov. Mi nemamo podataka o kojim se točno objektima i adresama radi već tek da su u obuhvatu Kampusa”, odgovoreno nam je putem mejla. Iz toga proizlazi da na Sveučilištu, na kojem usput budi rečeno postoji i Fakultet arhitekture i građevinarstva pojma nemaju što se događa na terenu, i to potencijalno njihovom.

Zastarjelo planiranje

Inače, taj prostor je za razvoj kampusa osiguran nakon osnutka Sveučilišta u Splitu 1974. godine odlukom tadašnjih gradskih vlasti na čijem čelu je bio gradonačelnik Jakša Miličić. U to vrijeme Split je brojio nekoliko fakulteta, a predio Visoke nalazio se na kraju grada. Danas, to je dio grada na kojem nema previše prostora za širenje brojnih fakulteta koji su u međuvremenu nastali.

“Kada je ucrtan u planove, kampus je trebao primiti tadašnja četiri splitska fakulteta. U međuvremenu nabujalo sveučilište preraslo je taj prostor, a i koncept sažimanja svih sastavnica na jednom mjestu danas je, osim što je praktično neizvediv pa i nepoželjan, nije ni u skladu sa suvremenim razvojem grada”, objasnila je urbana sociologinja Diana Magdić.

Iz svega navedenog jasno je da Sveučilište nema jasne strategije razvoja vlastitih prostornih potencijala i rješavanja smještajnog pitanja za nabujale fakultete, dok iz svega za sada najviše profitira Katolička crkva nauštrb javnog novca i studentskih školarina.