Minhensko predgrađe Neuperlach, poznato po brojnim modernističkim stambenim blokovima, uskoro će krasiti još jedno arhitektonsko čudo. Odlukom nadležnog suda, a na zahtjev lokalnog stanovništva, općinske vlasti započele su gradnju kamenog zida debelog preko jedan metar i visokog gotovo četiri metra na rubu naselja. Prema izjavama koje prenose agencije, motiv za ovaj zid bio je strah stanovništva od pada vrijednosti njihovih nekretnina. Naime, neposredno pored naselja upravo se gradi sklonište za 160 maloljetnih izbjeglica koje čekaju regulaciju svog statusa u Njemačkoj, a čija prisutnost, smatra sud, ozbiljno ugrožava kvalitetu života i vrijednost imovine šezdesetak tisuća stanovništva predgrađa bavarske metropole.
Iako “antiizbjeglički” zidovi više nisu nikakav skandal u Europi, gradnja ovoga ipak je mnoge podsjetila na Berlinski zid koji je gotovo trideset godina dijelio istočni i zapadni dio sadašnjeg glavnog grada Njemačke. Njegovo rušenje krajem 1989. godine i danas je jedan od najsnažnijih simbola preporoda vodeće sile Europe, ali i “oslobođenja od totalitarizama”, odnosno ulaska svijeta u “period slobode”. Da ironija bude veća, i Berlinski je zid svojevremeno izgrađen kako bi zaustavio “ilegalnu migraciju”, doduše u suprotnom smjeru. S obzirom na to, minhenski pandan je očekivano izazvao pravi mali skandal, pa je zamjenik načelnika općine Neuperlach-Sud Guido Bucholtz bio prisiljen dati izjavu kako je “Ovo glupost […] zid je previsok”.
Lokalni dužnosnik naime smatra kako bi tri metra umjesto četiri bila sasvim dovoljna. No time je zapravo promašio poantu. Zid ne služi samo tome da ograniči kretanje (za tu svrhu postoje drugi instrumenti), već da vizualno i zvučno sasvim izolira Nijemce od izbjeglica. Radi se naposljetku o cijeni nekretnina, a ne o geopolitičkom sukobu. Tome u prilog govore i konstrukcija zida koja podsjeća na izolaciju koja se gradi uz autoceste te posebna odredba suda koja nalaže izbjeglicama da zid “ne smiju koristiti za igre loptom ili drugu zabavu”. Osim zabrane igranja, izbjeglička će djeca biti suočena s još jednim izazovom: od njih se naime očekuje da se što prije integriraju u “njemački način života” i to u situaciji u kojoj im je prvi kontakt s Njemačkom – četverometarski zid.