“FETÖ djeluje u Albaniji, traju pregovori da ga se uništi”, borbeno najavljuje jedan regionalni portal. Zaključak je to sastanka koji su nedavno u Ankari održali turski i albanski ministri vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu i Ditmir Bushati. Domaćin je, saznajemo iz medija, svojeg kolegu detaljno upoznao s do tad nepoznatim podatkom da u njegovoj zemlji djeluje opasna teroristička organizacija. No tko ili što je FETÖ i kako su albanskim vlastima do sad promaknule njezine terorističke aktivnosti? Kratica je zapravo proizvod turskih tajnih službi i režimskih medija, a trebala bi označavati “Fethullahističku terorističku organizaciju”.
Nikakva organizacija pod tim imenom dakako nikada nije postojala, a FETÖ je samo oznaka koju turski režim koristi za vlastite kadrove lojalne svom disidentu Fethullahu Gülenu. Isti kadrovi su proteklih godina bili ključni u režimskim čistkama ostalih protivnika predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Zbog svojih bliskih veza s američkim službama i dobre ukorijenjenosti u ultrakonzervativne vjerske i kulturne strukture u Turskoj, Gülen je Erdoğanu bio važan saveznik. Stoga je turska vlada godinama aktivno promovirala širenje Gülenove mreže obrazovnih i drugih institucija, ne samo u Turskoj, već i po Zapadu i osobito – na Balkanu.
Pravne prepreke
No odnos dvojice ultrakonzervativnih islamista u međuvremenu se znatno pogoršao. Naime, tijekom 2013. godine, Gülenovi su kadrovi u sudstvu uz podršku Gülenovih medija započeli agresivnu antikorupcijsku kampanju koja je ciljala dijelove Erdoğanove Stranke pravde i razvoja (AKP). Bliski je saveznik stoga postao dio nove i do tad neotkrivene “terorističke organizacije”. Sve se dodatno zaoštrilo u srpnju ove godine kada je AKP Gülena optužio za pokušaj organiziranja puča, uz vrlo slabe dokaze. Otada, turski režim pokušava nagovoriti i sve ostale zemlje da progone Gülenove sljedbenike kao teroriste.
Posebno se to odnosi na SAD u kojima se nalazi i Fethullah Gülen. No sve je to bez uspjeha, jer ni jedna druga zemlja ne priznaju postojanje nekakvog “FETÖ-a”. Točnije, ni jedna snažnija zemlja, jer je turski pritisak urodio plodom jedino u pojedinim balkanskim zemljama poput Bugarske i Albanije. “Dijelimo stajalište Turske i podupiremo ih u ovom pitanju […] što se tiče pravne procedure, surađujemo s turskom vladom da prevladamo sve prepreke”, izjavio je Bushati u Ankari. Drugim riječima, pravne procedure mogu kroz prozor jer je tako tražila Turska. Bizarni moment u cijeloj priči je dakako činjenica da je sve Gülenove institucije u Albaniji otvorila upravo turska država, uz iste pritiske koje koristi i sada.