Bugarski je parlament u petak izglasao zakon kojim se zabranjuje nošenje marama ili bilo kojih drugih vrsta prekrivala za lice u javnom prostoru, uključujući institucije i ulice. Zakonski prijedlog koji je početkom godine podnijela desničarska koalicija “Patriotski front”, poznatiji kao zabrana “burke”, zasnovan na islafomobiji i anti-romskom rasizmu, u parlamentu je podražala i vladajuća stranka desnog centra, Građani za europski razvoj Bugarske (GERB). Jedina stranka koja se usprotivila zakonu i napustila parlament za vrijeme rasprave je stranka etničkih Turaka, Pokret za prava i slobodu, koja je zakon okarakterizirala kao antidemokratski i islamofobičan
Donošenju zakona na razini cijele zemlje prethodile su zabrane na razini lokalne samouprave. Sve je započelo u Pazardžiku, gradu od 70.000 ljudi, gdje je lokalna vlast u aprilu, po uzoru na neke zapadnoevropske gradove, zabranila bilo kakav oblik pokrivanja lica, ciljajući konkretno na vrlo mali broj žena iz tamošnje romske populacije, doslovno par desetaka, koja nosi “burku”. Pazardžiku se priključilo naknadno još nekoliko gradova. U tim gradovima gotovo i da nije bilo žena na koje su zabrane ciljale. Također, iako su i ove zabrane na gradskoj razini, kao i zakon, predvidjele iznimke za sportska i kulturna događanja, patroliranja odjevne policije i njihova procjena “legalnosti” odvjevnog predmeta sa sobom će donijeti niz bizarnih situacija.
Naime, zakon je odredio i kazne za “neposlušne”. Pa tako za prvi prekršaj kazna iznosi 200 leva (100 eura), dok se svaki idući prekršaj naplaćuje 1.500 leva (750 eura). Kako će se primjerice policajci odnositi prema osobi koja zimi prekrije lice šalom, ostaje nepoznato. Poznata je, međutim, strategija političkih elita. Slično kao i u mnogim drugim evropskim državama, fokus političke pažnje nastoji se odvući na pitanja migranata i islama. Time se ekonomski i socijalni promašaji za koje su elita odgovorne odvlače iz domene političke rasprave, a istovremeno se poticanjem antimigrantskog sentimenta nastoji ostvariti dojam dosluha s narodom, odnosno demokratske legitimacije vladavine.