Ograničeni dometi dosadašnjih metoda kosovske opozicije da prisili vladu na prijevremene parlamentarne izbore doveli su do ideje osnivanja vlade u sjeni koju bi činile tri opozicijske stranke: Samoopredjeljenje (Vetëvendosje), Inicijativa za Kosovo i Alijansa za budućnost Kosova.
Kako doznaje IBNA, opozicija je iscrpila nasilne oblike protesta protiv tzv. Briselskog sporazuma (o Zajednici srpskih općina na Kosovu – ZSO), a kao sljedeću fazu otpora planiraju bojkotiranje kosovskog parlamenta – niti jedan opozicijski zastupnik neće sudjelovati u njegovom radu – već se umjesto toga pristupa izgradnji vlade u sjeni dok će se istovremeno nastaviti za mirnim prosvjedima. Vlada u sjeni otvorit će svoje urede u svim kosovskim gradovima kako bi mogla biti u kontaktu s građanima čijim će se problemima i baviti, kazao je za IBNA-u jedan opozicijski dužnosnik.
Funkcioniranje vlade u sjeni podrazumijeva izrazito aktivnu ulogu opozicije i česte kontakte s narodom. Prema mišljenju opozicije, ovakav pristup je učinkovit, racionalan i nužan s obzirom na situaciju. Kritičari ovog pristupa smatraju da je formiranje vlade u sjeni “dobar demokratski model” no koji, u ovom slučaju, ne može riješiti eskalirani parlamentarni sukob koji se, osim u neredima, manifestira i u pretučenim opozicijskim zastupnicima i cenzuriranim medija.
Alternativne metode
Čekajući osnivanje vlade u sjeni, pripadnici Samoopredjeljenja ne miruju, već su drugi put od početka marta, u protestu protiv beogradskih politika na Kosovu, zaplijenili i prevrnuli kamion koji je prevozio proizvode napravljene u Srbiji namijenjene prodaji na Kosovu, javlja BIRN. Kamion je zaplijenjen u petak na cesti Beograd – Priština, a slične akcije nastavljat će se dok vlada Srbije ne promjeni svoje stajalište po pitanju priznanja samostalnosti Kosova, stoji u priopćenju Samoopredjeljenja u kojem se također navodi da u ovoj akciji nitko nije stradao, uključujući i vozača kamiona. U Samoopredjeljenju naglašavaju kako se oni ne protive građanima niti jednog etniciteta bilo koje zemlje.
Prva akcija zapljene kamiona provedena je 3. marta u protest odbijanju Beograda da distribuira kosovske udžbenike koje je Priština donirala albanskim učenicima u Srbiji, no slične akcije provođene su i 2012. godine kada se protivilo prodaji srpske robe na Kosovu.
Premda se opozicija nominalno deklarira kao lijeva, lokalna vanparlamentarna ljevica predvođena dijelovima studentskog pokreta upozorava kako je nakon izbora 2014. godine lijeva politika Samoopredjeljenja nestala te se svela na puku suradnju protiv velike koalicije dviju najvećih stranaka i temelji se gotovo isključivo na platformi građenoj na nacionalizma. Oni se i sami protive uspostavi Zajednice srpskih općina na Kosovu, smatrajući da ona ukorjenjuje etničke podjele koje otežavaju buduće zajedničke borbe na klasnoj osnovi te naglašavaju kako je pogrešan smjer koji probleme u državi klasificira kao primarno etničke umjesto kao socijalne i klasne. Prema njima, nebitna je nečija etnička pripadnost, a bitna je zajednička borba protiv ekonomski i socijalno štetnih politika usmjerenih protiv siromašnih društvenih skupina.